Keleraba - minimalnim kalorijama protiv holesterola i virusnih infekcija

keleraba

Keleraba - povrće koje dugo drži osjećaj sitosti, a sa minimalnom količinom kalorija jača imunitet, reguliše metabolizam, neutrališe dejstvo slobodnih radikala, smanjuje loš holesterol.... Neobičnog je izgleda - ima stabljiku i plod u vidu jabuke iz koje rastu lisnate peteljke.

Keleraba je naročito omiljena u Njemačkoj i Indiji, mada se najviše gaji u sjevernoj i zapadnoj Evropi, odakle je i potekla i gdje je vrlo cijenjeno i traženo povrće. Kultivisana je sorta divljeg kupusa, a ime joj potiče od njemačkih reči "kohl" (kupus) i "rube" (repa), jer podsjeća na ove dvije biljke. Ukus i struktura kelerabe su, u stvari, slični srcu kupusa. Postoji nekoliko sorti ovog povrća koje se razlikuju po ukusu i boji, koja ide od blijedozelene do tamnoljubičaste.

Keleraba može da se jede samo dok je mlada. Mlad plod je vrlo sočan, mekan i ukusan, pa može da se jede sirov kao salata, dok se stariji najčešće kuva, dinsta ili peče. Od mlade kelerabe može da se priprema i svjež sok, koji je prijatnog ukusa, ali samo pod uslovom da ne stoji dugo. Ako stoji duže, sok dobija ljut ukus, a mirisom podsjeća na sumpor. Za kelerabu je karakteristično i da ne može da se čuva van frižidera ili zamrzivača, jer stajanjem postaje drvenasta, tvrda i nepodesna za jelo. Ali zato u zamrzivaču može da se čuva i više mjeseci.

Mlado lišće i stabljika kelerabe takođe su jestivi, a sadrže i mnoštvo važnih vitamina i minerala, među kojima posebno karotina i fosfora. Listovi su naročito bogati provitaminom vitamina A, posebno važnim za očuvanje ćelija. Iz tih razloga nutricionisti savjetuju da se i ovi dijelovi kelerabe obilato koriste u ishrani, najčešće u vidu čorbi.

Keleraba je zasitno povrće sa minimalnom količinom kalorija. Sadrži 6,2 odsto ugljenih-hidrata, 1,7 odsto bjelančevina i masti u tragovima. Ali je zato odličan izvor vitamina C. U 100 grama ploda ima ga čak 62 miligrama, što predstavlja 78 odsto preporučenih dnevnih potreba. Ovo je vrlo značajan detalj, jer vitamin C jača imunitet, reguliše metabolizam i neutrališe dejstvo slobodnih radikala. Keleraba sadrži i tiamin, niacin, pantotensku kiselinu, vitamin B 6 i folnu kiselinu. Od minerala najviše posjeduje kalcijum, gvožđe, magnezijum, fosfor, bakar i mangan.

Keleraba predstavlja i savršen izvor biljnih vlakana, važnih ne samo za varenje, već i za cjelokupno zdravlje organizma. Upravo vlakna obezbjeđuju duži osjećaj sitosti, zbog čega se ova namirnica i preporučuje posebno u jelovnicima za skidanje viška kilograma. Što se tiče njene ljekovitosti, djelotvorno djeluje na kardiovaskularni sistem, a smanjuje i količinu lošeg (LDL) holesterola u krvi.

Redovna upotreba svježe kelerabe u ishrani pojačava apsorpciju gvožđa odgovornog za snabdijevanje krvi kiseonikom, zahvaljujući čemu se povećava energija. Ovo povrće povoljno djeluje i na zdravlje kostiju, limfni i sistem za varenje, vezivno tkivo, zube i desni. Pokazala se i vrlo efikasnom kod ublažavanja edema, kandidijaze i virusnih infekcija. S obzirom na to da stabilizuje nivo šećera u krvi, preporučuje se kod hipoglikemije i dijabetesa. A ako se redovno jede, smanjuje rizik od pojave kamena u bubregu, dok zahvaljujući prisutnom kalijumu snižava povišeni krvni pritisak. Djeluje i kod opstipacije, a dobro upućeni tvrde i da pomaže u prevenciji karcinoma debelog crijeva.

(izvor: Agro-Eko Magazin)


Pratite nas putem Facebooka !

Croatian Arabic English French German Italian Russian Spanish Turkish

Pčela i med - najčitanije

14 zlatnih pravila meda

Objavljeno 05/05/2015, 15:12
14-zlatnih-pravila-meda-qqq 1. Med je bolje konzumirati sa toplim čajem ili mlekom nego ga jesti. 2. Ako jedete med, držite ga u ustima neko vreme i nemojte ga odmah progutati. 3. Ako je moguće, konzumirati posebne vrste meda za određene bolesti. 4. Dnevna doza meda, tokom...